Propagandni letak Vinarije

Propagandni letak Vinarije sa početka 1970-ih prikazana je berba grožđa te žestoka pića koja je proizvodila Vinarija.
Letak je zanimljiv i zbog fotografije starog Ante Kutleše koji je najduže u Imotskoj krajini nosio imotsku mušku narodnu nošnju. Ante Kutleša (1896-1982), nakon smrti pokopan je u repliku svoje nošnje, a original se čuva u Gradskom muzeju u Imotskom.

Izvor: Obiteljska arhiva

 

Mila uspomena Marijine kongregacije godine 1912.

Mila uspomena Marijine kongregacije godine 1912. U zadnjem redu krajnje lijevo sa šeširom na glavi stoji četrnastogodišnja Marija Franceschi. Marijina kongregacija je katolička crkvena udruga osnovana 1563. u Rimu čija je svrha bila usavršavanje (klerika, laika) u kršćanskome životu, širenje i obnova vjere. U Hrvatskoj su do 1773. isusovci vodili Marijine kongregacije za učenike i studente, u svojim kolegijima i školama, i građanske za ugledne muževe u gradu. Tadašnje đačke Marijine kongregacije imale su značajnu ulogu u kulturnome životu gradova (kazališta, glazba, javne svečanosti). U XIX. st. osnivali su ih isusovački pučki misionari, osobito u Dalmaciji, a u XX. st. nastaju posvuda u Hrvatskoj za sve dobi, zvanja i staleže. Presveto Ime Marijino blagdan je koji se slavi 12. rujna u čast imena Blažene Djevice Marije, Papa Inocent XI. uvrstio je blagdan u Opći rimski kalendar 1684. godine u spomen na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima u bitci kod Beča 1683. godine. Dolazak Turaka sve do Beča bila je ozbiljna prijetnja cijelom Zapadu. Kada je turska vojska opsjela Beč, bečke crkve bile su prepune vjernika koji su vapili Mariji za pomoć. Pobjeda protiv velike turske sile ostvarena na današnji dan, 12. rujna 1683 nakon što je na bojište prispjela poljska vojska na čelu s kraljem Janom III Sobieskim i poljska vojska pobjedonosno ušla u Beč pripisala se Marijinom zagovoru.

Izvor: Obiteljska arhiva

 

 

Pravilnik družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom

pravilnik narodne čitaonice 1 narodna čitaonica 2Narodna čitaonica Imotska u Imotskom osnovana je 02. rujna 1868. godine. Utemeljenje Čitaonice  osnovanu od skupine hrvatskih rodoljuba okupljenih u Narodnoj stranci bio je događaj koji je obilježio modernu povijest Imotskog. Prvi predsjednik Narodne čitaonice imotske bio je dr. Augustin Bitanga, predsjednik Narodne stranke u Imotskom. Narodnu čitaonicu svečano je otvorio 08. veljače 1870. godine don Mihovil Pavlinović, što je bio veliki kulturni i politički događaj hrvatski političar i književnik, vođa Narodne stranke svojim prvim znamenitim govorom: „Besjeda na slavi Imotske čitaonice“.
Pravilnik družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom sastavljen je povodom ustanovljenja toga društva 1868. godine. Pravilnik je tiskom objavljen 1868. godine u tiskari Narodnog lista u Zadru, a jedan uščuvan primjerak Pravilnika družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom u posjedu je obitelji Radovinović (Bitanga). Arhaičan jezik teksta Pravilnika na 15 stranica pravi je iskaz hrvatske jezične prošlosti, a sastavljen je temeljem solidnoga poznavanja pravne terminologije. Pravilnik je razvrstan u poglavlja posvećena jednom aspektu ustroja ili djelovanja društva.
U nastavku se daje dio teksta Poglavja I. Pravilnika družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom:

Poglavje I.
Ustrojenje društva.
1. Narodna Čitaonica jest jedno družtvo posebnih ljudi, ustrojeno putem dobrovoljnoga udruženja, i razlikuje u sebi tri reda čanova, to jest:
Ustanovitelje.Uživatelje i Začastne.
a) Članovi ustanovitelji jesu oni, koji upisajuć se prilažu u družtvenu glavnicu fiorina 20 gotovih novaca, za nabavljanje pokućstva i naprave u Čitaonici: i podvežuju se suviše davati na mjesec po fiorin 1 za izdržavanje namještaja Čitaonice.
b) Članovi uživatelji jesu oni, koji podvežuju se davati na mjesec po fiorin za izdržavanje namještaja.
c) Članovi začastni napokon jesu oni, koje družtvo imenuje svojim članovim, radi njihovih dostojanstva naprama narodu, i to svedjer bez dužnosti ikakvih prinesaka.
2.Ustanovitelji i uživatelji upisuju se na godinu dana. Da bi koj ustanovitelj ili uživatelj hotio izključiti se iz družtva, ima dva mjeseca prije izmaka godine za to obratiti se pismeno. na…

Štrudel od skorupa iz bilježnice recepata kuće Colombani

Štrudel od skorupa iz bilježnice recepata kuće Colombani koje je zapisivao Marketo Colombani (1887.) te njegove sestre na hrvatskom i većim dijelom talijanskom jeziku početkom 20. stoljeća. Bilježnica recepata iz kuće Colombani nije sačuvala samo stare gotovo zaboravljene nazive raznih slastica i torti već je i dokument o imotskoj kuhinji navedenog razdoblja.

Štrudel od skorupa
Sa 4 deka maslaca, 9 zutanta i 3 1/2 decilitra kisela skorupa pomiješaj snijeg od 4 bjelanca, sol i šečera. Tim naliči razvučeno tijesto, posuti suhim grožđem, grožčičem i pinjoli ili šiljasto rezanim bajamima. Savij na lako, zavij kao spuža i metni u formu maslacem namazanu, ter odozgor opet namaži sa gornjom smjesom neka lijepo zarumeni, pečenu prevrni na tanjur i posiplji šećerom. (Ili pomiješaj žumanjca sa skorupom, dodaj snijeg, namaži tijesto, posiplji šaku punu mrvica šećerom i prilično mnogo grožđica.

Izvor: Bilježnica recepata u arhivi Gordane Rako Radić

Imotski, 1901. godine

Uz svjetski dan fotografije koji se obilježava 19. kolovoza jedna od nekoliko različitih fotografija koje je snimio 1901. godine splitski advokat dr Augustin Cindro, tada na službi u Imotskom. Fotografija je snimljena ispred stare kuće Colombani u Imotskom prigodom zaruka Antonije Tonće, kćeri dr. Augustina Bitange i dr. Ante Mladinova (brata dr Josipa Mladinova). U drugom redu četvrti lijevo sagnut je advokat dr Sebastijan Cambi, u istom redu prva lijevo u bijeloj haljini i šeširu stoji majka zaručnice Marietta Lusnik Bitanga te desno u zadnjem redu sa šeširom na glavi mladi Toni Colombani. U prvom redu krajnje desno sjedi Zorka Bitanga, sestra zaručnice Antonije, njena sestra Slavka sjedi treća lijevo od nje, a među njima sjede djevojčice i dječaci iz obitelji Bitanga, Colombani i Mladinov.
Izumom fotografije i pojavom prve fotografije 1839. godine mnogi su događaji i osobe dobile dimenziju trajnosti. Od šezdesetih godina 19. stoljeća fotografska djelatnost u Dalmaciji razvijena je u većim gradovima; Splitu, Zadru, Dubrovniku. Vrlo brzo nakon pojave prvih fotografija u Splitu, javljaju se i fotografije u Imotskome nastale u studijima Splita, poslije i nekih drugih gradova. Otmjeni način odijevanja i poziranja grupe Imoćana iz nekoliko poznatih obitelji te njihovih gostiju na ovoj fotografiji snimljenoj prije 117 godina prigodom važnog obiteljskog događaja u obitelji dr Augustina Bitange u tada malenom i dalekom Imotskom kao i atmosfera na fotografiji potpuno je u suglasju s europskim tokovima istoga vremena.

Izvor: Obiteljska arhiva

Perinuša, ljeta 1973. godine

Perinuša, na teraci kuće Tonija i Keka Franceschi ljeta 1973. godine. S lijeva stoje:Ante Tonći Franceschi (1942.-16.08.1978.), mr.ph.Stjepan Nino Ferrari i kći Renata Renica Ferrari, Frane Keko Franceschi i supruga Anita. Sjede s desna:Marica Franceschi, Lada Hršak,kći Mile Franceschi te kćeri Maje Franceschi Anamaria i Žaneta Pera.

Fotografija u vlasništvu Dore Franceschi Račić

Dolazak Stjepana Radića u Imotski 1926. godine

Stjepan Radić (1871.-1928.) umro je  prije 90 godina, 08. kolovoza 1928. godine od posljedica ranjavanja u atentatu 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu.
Dolazak Stjepana Radića 1926. godine u Imotski u kojem je na Pazaru sa balkona kuće Ivana Zane Vučemilovića dugogodišnjeg imotskog Načelnika održao vatreni govor pred oko 3000 ljudi.
U govoru se najviše usredotočio na osudu načina upravljanja imotskom općinom.

Fotograf Mate Olujić

Imotski, vjenčanje u Jagulovim dvorima 07.08.1955. godine

Imotski, vjenčanje Zore Radovinović i Stipe Roščića u Jagulovim dvorima 07.08.1955. godine. U prvom redu sjede mladenci Zora i Stipe, do Zore je kum Slavko Tonković, ispred čuče djevojčice Zlatka Franceschi i Štefica Spiegl. S desna stoje: treći Ljubo Poštenjak sa suprugom, iza Ljube je Anka Radovinović Tonković sa sinom Jagom, Mara Kusić, Danica Leko, dr Pave Radovinović, kći Marija Radovinović i supruga Marija Franceschi Radovinović iza koje je Mile Jelavić, Mila Franceschi, mladoženjina sestra Ksenija, Ana Sela Franceschi, Ante Jelavić, supruga Marija Vuković Jelavić i kći Katja Jelavić te krajnje lijevo dr Mile Franceschi i supruga Marica

Izvor: Obiteljska arhiva.