Topovska kugla ispaljena s Topane

Topovska kugla ispaljena s Topane kojom je određena linija razgraničenja čuva se u umjetničkoj zbirci don Ivana Turića u Imotskom, a prethodno je bila više od 260 godina u vlasništvu obitelji Colombani. Prema predaji, nakon potpisivanja Požarevačkog mira 1718. granica između Venecije i Otomanskog Carstva (linija Mocenigo) na području Imotskog određena je ispaljivanjem topovske kugle s imotske utvrde Topana. Zbog polukružnog padanja topovske kugle današnja hrvatska granica sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom oko Imotskog ima upravo takav, polukružni oblik. Supruga  Jakova Colombani (1922.),  Anđa Colombani prenijela je don Ivanu Turiću usmenu predaju o načinu kako je topovska kugla dospijela u vlasništvo obitelji Colombani. Naime kuglu su u dijelu Imotskog polja gdje je ispaljena danima tražili ljudi koje su poslali Colomban de Colombani (1690.), mletački časnik koji je doselio u Imotski i vojskovođa Zuane de Franceschi (1673.–1741.). Kuglu je prvi pronašao netko od Colombanovih ljudi na žalost Franceschija te su se dvije moćne obitelji posvađale zbog topovske kugle i nikad poslije nisu bili u dobrim odnosima. Anđa Colombani poklonila je kuglu don Ivanu Turiću pod uvjetom da nikome ne prenosi pozadinu priče o svađi dviju obitelji dok ona bude živa.

Konačni dokument o Mletačko-turskom razgraničenju potpisan je prije 298 godina, 8. lipnja 1721. godine.
Daje se dio teksta o mletačko-turskom razgraničenju autora Milana Glibote objavljen u Imotskim novinama br.1. od 14.08.2004.
…Pregovori kojima je uspostavljen Požarevački mir započeli su 5. lipnja 1718. godine pod šatorima kod Požarevca, a zaključeni su 21. srpnja iste godine. Tursko-austrijska granica duž teritorija Bosanskog ejaleta uspostavljena je vrlo brzo, 11. listopada 1719. godine. Mletačko-tursko razgraničenje išlo je daleko sporije. Tek 23. listopada u Sutorini se sastala mletačka i turska komisija za razgraničenje, tursku stranu zastupao je Mehmed efendija Šaba, a mletačku generalni providur Alvise Mocenigo III. Konačni dokument o razgraničenju potpisan je 8. lipnja 1721. godine i granica koja je tada kroz Imotsku krajinu povučena ostala je do danas. Požarevačkim mirom određeno je da je Imotska krajina pripala Mlečanima, međutim pri razgraničenju dogodilo se nešto drugo. Mletački mjernik Gavrović podmićen turskim zlatom, s 200 tisuća dukata iskrivio je granicu, na tursku korist otgrnuvši veći jugoistočni dio Imotskog polja pripojivši ga zajedno sa selima koja ga okružuju te predjelima oko Posušja Bosanskom ejaletu. Sjevorazapadni dio Imotskog polja u sastavu Mletačke Dalmacije prostirao se na površini od 46 km2, a dio koji je pripao Bosanskom ejaletu imao je površinu 49 km2….

Fotografija: A. M. T.