Imotski kapurali

Imotski kapurali tradicionalno imotsko jelo koje kao i drugi stari tradicionalni nazivi jela dalmatinskih lokalnih kuhinja kao i staro keramičko, bakreno i pocinčano posuđe polako nestaju i danas su kao arhivsko blago postali predmet etnografskih i povijesnih istraživanja. Početkom XX. stoljeća baš kao i danas bio je običaj da žena s udajom počne sastavljati svoju kuharicu i učiti kuhati. Bilježnica recepata iz kuće Jagul nije sačuvala samo stare nazive jela već i nazive posuđa u kojem se kuhalo i dokument je o imotskoj kuhinji prve polovine XX. stoljeća. Naziv jela „kapural“ usko vezan za Imotski nastao je zato što su zamotuljci poredani u bronzinu poput malih kaplara odnosno vojnika u urednim redovima, jedni iznad drugih, uronjeni u umak. Kako su Imotski kapurali bili uvijek dio pjatance na blagdanskim stolovima imotskih obitelji za Božić pročitajte recept za to tradicionalno jelo napisan 1914. godine iz bilježnice recepata Zorke Cerezin kćeri dr. Augustina Bitange rođene 1886. godine.

izvor: Obiteljska arhiva

Recept za Imotsku tortu iz bilježnice recepata Zorke Bitanga Cerezin

Recept za Imotsku tortu iz bilježnice recepata Zorke Cerezin, kćeri dr Augustina Bitange napisan 1911. godine. Imotska torta se više od dvjesto godina priprema u Imotskom za blagdane, rođendane, imendane, svadbe, te se nosi kao dar u različitim prigodama. Austro ugarskom caru Franji Josipu za posjeta Imotskom 1875. godine servirana je Imotska torta za tu priliku izrađena s kružno istaknutim roščićima nalik na kraljevsku krunu i oni su i danas njezin ukras. Kasnije za carev rođendan Imoćani su caru slali ovu tortu, a s njom su u Beč putovali imotski kapurali i to u mišini kako bi zadržali svježinu. Imotska torta se tradicionalno ne peče u običnom kalupu za torte, nego u plitkom kalupu koso položenih bridova koji se posebno naručivao. Recept za Imotsku tortu iz kuće Jagul kao i recepti za Imotsku tortu obitelji Benzon, Ćosić, Vučemilović, Gjamonja, Franceschi, Vuković, Colombani, Furlan danas su čuvari imotske tradicije.Izvor: Obiteljska arhiva

Recept za krafne krafene iz bilježnice recepata Mile Franceschi iz 1922. godine.

Recept za krafne krafene iz bilježnice recepata Mile Franceschi iz 1922. godine.
Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak Korizme. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv “mesopust” koji je prijevod talijanske riječi “karneval” ili “carnivale” (carni vale = zbogom mesu). Hrvatski jezik karneval naziva i “pokladama”, što dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” -prerušavati se.
.. U Imotskoj krajini u Pokladnu nedjelju dolazile su odive u rod, a svaka je kuća na taj dan morala imati ušćipaka… (Silvestar Kutleša).
Za Pokladni utorak prije početka korizmenog posta od četrdeset dana uživa se u tradicionalnim pokladnicama, krafnama koje su dobar energetski izvor za znatno povećane tjelesne aktivnosti svih skupina kojima je zajedničko ime maškare….

Izvor: Obiteljska arhiva