Propagandni letak Vinarije

Propagandni letak Vinarije sa početka 1970-ih prikazana je berba grožđa te žestoka pića koja je proizvodila Vinarija.
Letak je zanimljiv i zbog fotografije starog Ante Kutleše koji je najduže u Imotskoj krajini nosio imotsku mušku narodnu nošnju. Ante Kutleša (1896-1982), nakon smrti pokopan je u repliku svoje nošnje, a original se čuva u Gradskom muzeju u Imotskom.

Izvor: Obiteljska arhiva

 

Pravilnik družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom

pravilnik narodne čitaonice 1 narodna čitaonica 2Narodna čitaonica Imotska u Imotskom osnovana je 02. rujna 1868. godine. Utemeljenje Čitaonice  osnovanu od skupine hrvatskih rodoljuba okupljenih u Narodnoj stranci bio je događaj koji je obilježio modernu povijest Imotskog. Prvi predsjednik Narodne čitaonice imotske bio je dr. Augustin Bitanga, predsjednik Narodne stranke u Imotskom. Narodnu čitaonicu svečano je otvorio 08. veljače 1870. godine don Mihovil Pavlinović, što je bio veliki kulturni i politički događaj hrvatski političar i književnik, vođa Narodne stranke svojim prvim znamenitim govorom: „Besjeda na slavi Imotske čitaonice“.
Pravilnik družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom sastavljen je povodom ustanovljenja toga društva 1868. godine. Pravilnik je tiskom objavljen 1868. godine u tiskari Narodnog lista u Zadru, a jedan uščuvan primjerak Pravilnika družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom u posjedu je obitelji Radovinović (Bitanga). Arhaičan jezik teksta Pravilnika na 15 stranica pravi je iskaz hrvatske jezične prošlosti, a sastavljen je temeljem solidnoga poznavanja pravne terminologije. Pravilnik je razvrstan u poglavlja posvećena jednom aspektu ustroja ili djelovanja društva.
U nastavku se daje dio teksta Poglavja I. Pravilnika družtva Narodne čitaonice imotske u Imotskom:

Poglavje I.
Ustrojenje društva.
1. Narodna Čitaonica jest jedno družtvo posebnih ljudi, ustrojeno putem dobrovoljnoga udruženja, i razlikuje u sebi tri reda čanova, to jest:
Ustanovitelje.Uživatelje i Začastne.
a) Članovi ustanovitelji jesu oni, koji upisajuć se prilažu u družtvenu glavnicu fiorina 20 gotovih novaca, za nabavljanje pokućstva i naprave u Čitaonici: i podvežuju se suviše davati na mjesec po fiorin 1 za izdržavanje namještaja Čitaonice.
b) Članovi uživatelji jesu oni, koji podvežuju se davati na mjesec po fiorin za izdržavanje namještaja.
c) Članovi začastni napokon jesu oni, koje družtvo imenuje svojim članovim, radi njihovih dostojanstva naprama narodu, i to svedjer bez dužnosti ikakvih prinesaka.
2.Ustanovitelji i uživatelji upisuju se na godinu dana. Da bi koj ustanovitelj ili uživatelj hotio izključiti se iz družtva, ima dva mjeseca prije izmaka godine za to obratiti se pismeno. na…

U spomen ljubavi, 4. svibnja 1906. godine

U spomen ljubavi, Toni Colombani zapisao u  spomenar Zorki Bitanga (1885.-1958.)  u Imotskom prije 112 godina, 4. svibnja 1906. godine

Mi e tanto il cuore soffocato,
Che il sospiro assai spiacente,
Staccassi da lui turbato,
Ed esce fuori dolenterrante,

Or vanne dall innamorato,
Angelo che tanto e possente,
Sovra l cuor mio sciangurato,
Vanne e dille quanto ei sente.

Vanne inanzi quell aspetto,
Dolce che tanto io ammizo,
E cadi sul candido suo petto.

Vanne e cadi, perche ella non have
Pieta ver me, o mi sospiro,
Sul suo sen, che senta quanto sei grave.

TC

Imotski 4. Maja 1906.

 

Izvor: Obiteljska arhiva

Brzojavka poslana iz Imotskog 27.06.1879. godine

Brzojavka, brzojav koji je dr Augustin Bitanga poslao iz Ureda brzojavke u Imotskom 27.06.1879. godine zaručnici Marietti Lusnik u Split u kojem se navodi: “Parto domani probabilmente arrivo Spalato stesso giorno. Telegrafero da Sign. Saluto Agostino”-“Vjerojatno idem sutra. Dolazim u Split istog dana. Poslat ću brzojav od gosp. Pozdrav”
U Imotskom je pokretanjem organiziranog poštanskog prometa osnovan poštanski ured 1834. godine, telegraf je uspostavljen 1868. godine, a telefon tek 1915. godine. U Izvještaju o državnim namještenicama iz 1871. godine navodi se da je u Imotskom poštar Josip Colombani, a telegraf vodi Ivan Walthauser. Imotski je 1881. godine spojen preko Škobaljuše (Zagvozda) s Napoleonovim putem, a preko njega sa Makarskom i Vrgorcem. Ova se veza još bolje upotpunjuje izgradnjom puta Šestanovac-Cista (1901) koji veže Napoleonov put s Rimskom cestom preko Prpuše. Poštanska veza održavana je poštanskim kočijama-diližansama do uvođenja poštanskog automobila 1913. godine. Kočije su uz poštu mogle prevesti i manji broj putnika kojima je to bilo gorko iskustvo jer su tadašnje konjske zaprege često završavale u jarku ili se prevrtale.

Izvor: Obiteljska arhiva

Molba Uzoritoj Gospodični Marieti Lusnik 1879. godine

Molba koju je Uzoritoj Gospodični Marieti Lusnik (poslije supruzi dr Augustina Bitange) na Dobri (predio Splita) 16. travnja 1879. godine uputio predsjednik splitskog Ureda Javne dobrotvornosti za pomoć pri školovanju jednom dječaku.

Uzorita Gospodično!
Usudjujem se najsmjernije zamoliti Vas da kada budete dokona milostivo blagoizvolite prijaviti se ovom Uredu Jav. Dobrotvornosti pakle inače nije mi nužno obaviestiti Vas, kako bi se moglo, ne očekivajući uspjeh prošnje, već sada upraviti dječkom Cvitkovićem dobrostivo i zamjerito po vami zagovorenim. Oprostite na ovolikoj drzovitosti, i predubokim poštovanjem i naklonom izrazujem se

Prepokorni i presmjerni sluga

St, 16.4.79.

Izvor: Obiteljska arhiva

Najstariji Cattastic d Imoschi iz 1774. godine

Pietro Corir, javni vještak iz Splita  završio je  izradu najstarijeg imotskog Cattastica, Zemljišnika 28. studenog 1774. godine. Na 34 stranice tvrdog papira na dragocjenom dokumentu koji se čuva u imotskom samostanu nacrtano je 17 slika na naličju sa toliko tumačenja na poleđini. Na prvoj stranici Cattastica naslikan je Borgo d Imoschi-Varuš-Grad Imotski, na vrhu je slika Topane, ispod su ucrtane tada postojeće varuške kuće te samostan, crkva i groblje. Iznad Imotskog je sveti Frane koji izranja iz oblaka, a čiji lik je do poloviine 19. stoljeća bio grb općine Imotski. Pietro Corir, Petar Kurir rođen 1717. godine u Splitu obavljao je mjerenja na prostoru Imotske krajine u razdoblju od 1754. do 1779. godine.

Katastarski plan Imotskog (Imoschi)

Katastarski plan Imotskog (Imoschi) izrađen 1835. godine, mjernik Anton Višić iz Hrvatske. Katastarske mape i knjige su zapisi pisani i oslikani o našim gradovima i manjim ili većim naseljima kako na kopnu tako i na otocima.
„Svaki grad je jedan rukopis,
jedan lik u igri našeg opstanka,
jednokratan i neponovljiv kao svaka osobitost.
U svakom gradu prepoznaju se njegovi građani
I svijet kojem pripadaju.“

Vlado Gotovac

Antonjeta Baškarad Jutronić

„Imotskim … krajišnicim“, Obad sa Zevelima, 1908. godine

izbori dr mile

Uoči lokalnih izbora dajemo dio teksta iz pjesmarice „Imotskim … krajišnicim“ autora potpisanog kao Obad sa Zevelima (fra Anđelo Frankić) izdane 1908. godine pred izbore u Imotskoj krajini. Kroz tekst pjesme vidimo da danas kao i prije stodeset godina nema nikakve razlike u borbi za svakog glasača. Izborna borba vodila se između Demokratske stranke nastale fuzijom Narodne stranke te Stranke prava i Čiste stranke prava. Nakon izbora kako piše Ante Ujević u “Imotskoj krajini” sve je natkrilio govor demokratskog kandidata dr Mile Vukovića u kojem je pozvao sve krajišnike, da velom zaboravi prikriju stranačke borbe i da svi prihvate zajednički rad na korist Krajine..

..Za tri dana ljuta borba biše
Jer demokrati tako hudi htiše
A kad vidi Vukoviću Mile
Da su njega osvojile sile
Trči Mile do Prkuta strica
Besidi mu oplakana lica.
Ajme striče ja propadoh sada,
Jer pravaška evo nas nadvlada,
Nego striče u kočiju moju
Pa letimo neka smo na broju.
Tako Mile svud po selim leta,
A Mladinov po dvorištu šeta,
Nit je i s kim doktor besidio,
Nego posle svoje je slidio.
Pa pomaga svakomu boniku
Neka što su nanj imali viku.
Nemiruje Vukoviću Mile
Već poda se bedevije bile
Leta Mile s tablicom u ruci
Da ga vide narodi i puci.
Leteć Mile vas zaprašen biše
S nami brajne u izboru piše
Junačina Jerkoviću Jure
Pa se svake prominjuje ure
Gledajući Jakova doktora
Gdi prid sobom jedan papir tura.
Na nozdrvam Jakov drži ćale
Kol da gleda on nikoje prave.
Kad subotni dane osvanuo
Poranili kršni Vinjančani
Podbablje se listom brzo diglo
A Glavina na mistu se našla.
Imoćani nespavali brajne,
K biralištu tute sve osvane
Po broju ih sedamstotin biše
Što glasovat jošte imadiše.
To videći trinest demokrata
Pobigoše s birališta rata.
Čudna dana, a lipšeg gledanja
To nepamti Imotska krajina.
Svrši borba stade vika dice
Demokrati kriju svoje lice,
Kiša pada na zelenu travu
Demokrati izgubiše pravu.

Izvor: Obiteljska arhiva, Nakladnik „Hrvatska tiskara-Šibenik“, knjižica „Imotskim … krajišnicim“ izdana je uoči izbora 1908. godine u Vinjanim Gornjim. Podaci o autoru pjesmarice po kazivanju Josipa Joke Tonkovića

Diploma Sbora liečnika Kraljevina Hrvatske i Slavonije dr Augustinu Bitangi

Diploma Sbora liečnika Kraljevina Hrvatske i Slavonije potpisana od predsjednika Sbora dr. Josipa Kallivode Falkensteinski poslana dr Augustinu Bitangi, općinskom liječniku Imotskoga 1888. godine. Hrvatski liječnički zbor osnovan je pod imenom Sbor liečnika Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1874. godine, a na izvanrednoj glavnoj skupštini Sbora liečnika 1885. godine donesena su nova pravila da mogu redoviti članovi biti liečnici koji obitavaju i izvan područja kraljevina Hrvatske i Slavonije. Članstvo Sbora liečnika krajem 1888. dosegao je broj od 202 redovita člana. Na diplomi poslanoj dr Augustinu Bitangi u Imotski, Dalmaciju sljedeći je tekst: „Sbor Liečnika Kraljevina Hrvatske i Slavonije prima p.n. gospodina Dra Augusta Bitanga, općinskog liečnika za svojega pravoga člana, o tom podjeluje mu se ova diploma. U Zagrebu, dne 1. siečnja 1888.“

Izvor: Obiteljska arhiva

Diploma za zasluge

Diploma za zasluge koju je od Sirotišta sv Ante u Rimu za financijsku pomoć Sirotištu (fotografija siročića u desnom uglu) 13. lipnja 1931. godine dobio Ivan Zane Vučemilović. Zane Vučemilović imotski Načelnik od 1912 do 1918. godine u teškim danima I. svjetskog rata uvijek se u životu isticao kao prijatelj sirotinje, a to je po riječima Fra Vjeke Vrčića posebno pokazao kao Načelnik u gladu i ratnim nevoljama.

Izvor: Arhiva Antonjete Baškarad Jutronić